Dodik sprema zakon koji će ugušiti nezavisne medije?

Bosna i Hercegovina (BiH) bi dvadeset godina nakon ukidanja klevete u krivičnim zakonima ponovo je mogla vratiti.

0

To se planira u njenom entitetu Republika Srpska (RS).

Sadašnji zakon, iz 2001, predviđa parnični postupak i naknadu štete, dok bi uvođenje klevete u Krivični zakonik značilo mogućnost zatvorske kazne.

Time bi se, smatraju novinari, ugrozio rad medija i podigao nivo autocenzure u ovom bh. entitetu, piše Radio Slobodna Evropa.

Prijedlog za donošenje zakona je najavio Milorad Dodik, predsjednik RS i lider Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Kleveta podrazumijeva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji prema nekom licu.

OPASNOST ZA MEDIJE

U Klubu novinara Banja Luka kažu da je novi zakon sistemski pravljen kako bi se “ograničilo pisanje medija koji pišu istinu, a ne da se spriječe oni koji šire laži, dezinformacije i poluinformacije”.

“Ovo nije opasnost samo za medije, ovo je velika opasnost za cijelu akademsku zajednicu, za kritičare vlasti, za sve građane u RS, jer i oni se mogu naći na udaru ovog zakona, ukoliko u javnom prostoru iznose svoje mišljenje koje se ne sviđa vlastima”, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Kluba novinara Banja Luka i urednik portala Capital.ba, Siniša Vukelić.

Prema njegovim riječima, usvajanje ovog zakona bi “značilo zatvaranje i preostalih medija koji se objektivno bave novinarstvom“.

“To bi zaista bio posljednji ekser u njihovo postojanje, i toga je vlast svjesna. Vrlo teško je pisati kad znate da vam nad glavom visi višegodišnja robija. Čak i kada dokažete da ste u pravu, vas policija može zadržati u pritvoru, možete godinama voditi sudske procese, za to vrijeme ne možete dobiti potvrdu da se protiv vas ne vodi krivični postupak”, smatra Vukelić.

On kaže da dodatni strah u medijskoj zajednici predstavlja i to što vlastodršci u RS ne odustaju od namjere o zakonskim izmjenama, a da će, prema Dodikovim najavama, one biti vrlo rigorozne.

“Moje mišljenje je da je taj zakon već spreman, i vrlo male su šanse da se on ne usvoji. Ja se iskreno nadam da neće biti usvojen, i mi nećemo učestvovati u bilo kojoj raspravi kada dođe do nacrta zakona”, kategoričan je Vukelić.

Dodaje da su i drugi predloženi zakoni, o zabrani širenja mržnje i širenja lažnih vijesti, takođe problematični, jer se ne zna ko će određivati šta je lažna vijest, dok je širenje mržnje već zakonski regulisano.

U KOJOJ JE FAZI ZAKON?

Ideju o ponovnoj kriminalizaciji klevete je na Tvitteru 31. oktobra pokrenuo Milorad Dodik, predsjednik RS i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Tada je naveo da je od Vlade RS tražio nova zakonska rješenja.

Petnaestak dana kasnije, na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu, 16. novembra, Dodik je rekao da vjeruje da će “već u decembru imati nove zakone vezane za klevetu i laž”.

Milan Tegeltija, savjetnik predsjednika Republike Srpske, u izjavi za RSE navodi da je prema njegovim informacijama zakon “još uvijek u fazi inicijative”.

Iz Ministarstva pravde RS nije odgovoreno na upit RSE da li postoji radna verzija zakona. Rečeno je da je “uvođenje krivičnog djela klevete i uvrede razmatrano prilikom izrade Krivičnog zakonika Republike Srpske 2017. godine, s obzirom da takva krivična djela imaju sve zemlje u okruženju, pa i zemlje članice EU”.

Ipak, kako navode iz Ministarstva, tada su imali stav “da je preuranjeno za propisivanje tih dijela, ali je ostavljen prostor da se ta krivična djela, s obzirom na vrijednosti koje se štite, propišu u narednom periodu”.

Prema zakonodavnom postupku u RS, zakon prvo u formi nacrta razmatraju poslanici u Narodnoj skupštini RS, zatim se održava javna ili stručna rasprava (ukoliko skupština tako odluči), te se zakon u formi prijedloga vraća pred poslanike.

Ako ga oni izglasaju, ide na potvrdu u Vijeće naroda (drugi dom), a važećim ga proglašava entitetski predsjednik.

TEGELTIJA O “SUZBIJANJU LAŽI”

Milan Tegeltija, Dodikov savjetnik, tvrdi da novinari nemaju razloga za strah.

“Kritika, kritička misao, vrijednosni sudovi, to nisu klevete, to je dozvoljeni vid izražavanja. Ovdje se radi samo o suzbijanju laži i zlonamjernih laži u javnom prostoru”, izjavio je Tegeltija za RSE.

On poručuje da će do zakonskih izmjena “sigurno doći” i poziva novinare da budu dio stručnih rasprava.

“Ja ih pozivam da se aktivno uključe u izradu tih zakonskih propisa kako bi ti zakonski propisi bili što bolji, i kako bi se prije svega vidjelo kako su namjere donošenja zakona transparentne, da u namjerama ne postoji nikakva intencija da se suzbija kritička misao, sloboda govora ili sloboda izražavanja”, kazao je Tegeltija.

Dodaje da je javni prostor u RS “prepun govora mržnje, laži i kleveta, a građani su izloženi raznim mogućnostima ucjena, reketiranja, od strane zlonamjernih kvazinovinara koji im prijete objavljivanjem lažnih vijesti”.

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE I AMBASADE PROTIV IZMJENA

Misija OEBS u BiH podsjeća da je BiH prva zemlja Jugoistočne Evrope koja je još prije oko 20 godina prestala tretirati klevetu kao krivično djelo, te poziva nadležne organe da odustanu od ove ideje, jer se radi o krupnom koraku unazad.

Prema njihovim analizama, nosioci javnih funkcija često pokreću sudske parnice zbog klevete, protiv novinara i medijskih kuća.

“Zabrinjava nas konstatacija da političari već pribjegavaju pokretanju tužbi za klevetu, kako bi pokušali ostvariti uticaj na pisanje novinara ili nanijeti štetu finansijskom stanju određene medijske kuće”, navodi se u odgovoru Misije OEBS-a u BiH za RSE.

Ferdinand Kenig, portparol Delegacije Evropske unije u BiH u odgovoru za RSE kaže da postoji zabrinutost da bi ponovno uvođenje klevete u krivične zakone bilo iskorišteno kao dodatni pritisak na medije i novinare. Dodaje i da bi ovo bilo protivno međunarodnim preporukama.

“Od političkih lidera u BiH se očekuje da poduzmu korake za poboljšanje situacije vezano za slobodu medija, uključujući osiguravanje zaštite novinara, transparentnost oko vlasništva medija, osiguranje održivosti javnog emitovanja i sistematsko institucionalno praćenje vršenja pritisaka, prijetnji i nasilja nad novinarima”, zaključuje Kenig.

Iz američke ambasade u Sarajevu ocjenjuju da bi kriminalizacija klevete ugrozila slobodu izražavanja kao osnovnog ljudskog prava.

“Zakoni o kleveti spadaju baš u takva sredstva koja represivne vlasti koriste kako bi zakone okrenule i izvrnule im smisao na štetu novinara, proganjajući ih tužbama protiv kojih si novinari ne mogu priuštiti odbranu”, kažu iz Ambasade za RSE.

Institucijama poručuju da bi, umjesto krivičnih zakona o kleveti, trebalo da poduzmu mjere za kreiranje sigurnog i poticajnog okruženja za slobodne i nezavisne medije.

ŠTA KAŽE EVROPSKO ZAKONODAVSTVO?

Pravnik i direktor banjalučkog Centra za ljudska prava, Dejan Lučka, za RSE potvrđuje da mnoge zemlje EU i dalje imaju klevetu u okviru krivičnih zakona.

“Međutim, u tim zemljama novinari praktično ne mogu da završe iza rešetaka zbog toga što su npr. oklevetali nekoga, jer postoje zaštitni mehanizmi. Prije svega postoje zaštitni mehanizmi u zakonima i samom pravosuđu koje je mnogo samostalnije i nezavisnije nego što je slučaj u RS i BiH”, ističe Lučka.

On podsjeća da je Savjet Evrope u svoje dvije rezolucije naglasio da nije u skladu sa standardima ljudskih prava da kleveta bude u okviru krivičnih zakona, zbog same slobode izražavanja, i da bi klevetu trebalo dekriminalizovati u svim državama Evrope.

I Siniša Vukelić kaže da se u zemljama EU vrlo rijetko izriču presude zbog klevete, te da one poštuju uputstvo Evropskog suda za ljudska prava, da izricanje zatvorskih kazni ne doprinosi slobodi medija.

“Oni koji ne poštuju ili koji zatvaraju novinare su na drugoj strani – Rusija, Bjelorusija, Mađarska, Turska – to su sve zemlje iz kojih dolaze Dodikovi jedini saveznici, i očigledno je da on od njih želi da preuzme taj recept”, zaključuje Vukelić.

KLEVETA I UVREDA U REGIONU

Jedina članica EU sa kojom se graniči BiH, Hrvatska, kažnjava klevetu novčanom kaznom.

Maksimalna kazna zbog klevete, ukoliko je počinjena putem medija, iznosi 500 dnevnih dohodaka počinioca.

Srbija je prije deset godina izbacila klevetu iz Krivičnog zakonika, ali je uvreda ostala krivično djelo za koje je moguća zatvorska kazna.

Postoji mogućnost zatvorske kazne do tri godine ako se u medijima ili na javnom skupu iznese informacija iz ličnog života osobe koja može dovesti do teških posljedica.

Novinari u tom slučaju moraju da dokažu istinitost svojih tvrdnji, ili da dokažu da su za to imali osnovane razloge.

U Crnoj Gori, Krivični zakonik je izmijenjen 2011. godine. Od tada, kleveta i uvreda mogu biti samo predmet parničnog, ali ne i krivičnog postupka.

Reklama