Koliko košta smrt u BiH?

Provjerili smo kolika je cijena smrti u Bosni i Hercegovini, postoje li olakšice pri plaćanju, nedostaje li nam grobnih mjesta, šta ako bh. državljanin umre u drugoj zemlji, te dokle se stiglo sa izgradnjom krematorija na Vlakovu.

0

Izvršni direktor za pogrebne i tehničke poslove KJKP Pokop d.o.o. Hodžić Asmir za N1 je kazao da što se tiče onih groblja u kojima upravlja KJKP Pokop Sarajevo nije došlo do promjena cijena. Postoji cijena za redovan ukop, sa rezervacijom i sa izgrađenim nadgrebnim oznakama.

U Sarajevu 500 KM, a u Visokom 150 KM

Pa tako, u Pokopu cijena grobnog mjesta sa rezervacijom košta oko 500 KM. Sa izgrađenim nadgrobnim spomenikom od 4.500 do 5.000 KM, zavisno od vrste kamena, spomenika ili nišana.

“Druga dva različita preduzeća imaju različite cijene. Imamo i vjerske zajednice koje imaju svoje cijene. Mi ne možemo povećavati cijene bez saglasnosti osnivača i one su nepromjenjive do onog momenta dok osnivač ne da saglasnost za te cijene”, naglasio je.

Što se tiče ostalih kantona i cijena, one zavise od kantona do kantona, odnosno od lokalne do lokalne zajednice.

“Imate od 100 KM do nekoliko hiljada maraka, pa i kod vjerskih zajednica se tako kreću cijene. Tako je i za čitavu BiH, i Federaciju, dato je na slobodu vjerskim zajednicama, jer većina groblja u BiH je pod upravom vjerskih institucija”, kazao je, dodavši da je u Visokom rezervacija 53 KM, odnosno 150 KM grobno mjesto. Također, u Zenici cijena se kreće slično.

Da li postoje neke olakšice, pitali smo izvršnog direktora Pokopa.

“Mi imamo za redovni ukop i redovno aktivno komunalno groblje Vlakovo, gdje je simbolična cijena od 46 KM za redovan ukop“, rekao je.

U Kantonu Sarajevo, kako nam je rekao, uvijek fali grobnih mjesta, a posebno sada za vrijeme epidemije kada je bio i veći broj ukopa.

“U velikim naporima sa Vladom KS i resornim ministarstvom rješavamo u kontinuitetu. Stalno proširujemo groblje Vlakovo, pa trenutno smo u situaciji da nam fali grobnih mjesta, ali evo rješavamo imovinsko-pravne odnose. Sve zato jer je smrtnost povećana za nekih 60 posto kako je godina pandemije covid”, kazao je naš sugovornik. 

Potražnja za kremiranjem

Da li bi izgradnja prvog krematorija u BiH riješila djelimično situaciju, te dokle se uopšte stiglo sa gradnjom krematorija na Vlakovu?

Hodžić je istaknuo da imaju problema, i da je to, zapravo, problem nerazumijevanja.

“Pod broj jedan, to je objekat direktno u Kantonu Sarajevo, i on je regulacionim planom predviđen prilikom izgradnje groblja Vlakova. Svako groblje ima određene sadržaje i objekte, mora da ima i taj krematorij, odnosno ostali prostor koji je vezan za jedno groblje, jer je krematorij 10 posto prostora koji mi dole gradimo. To je mrtvačnica, garderoba, tuševi, radionica itd”, istaknuo je.

Međutim pojavio se problem, a to je, kako tvrdi, problem Vlade FBiH iz nadležnosti.

“Ne zna se ko treba da izda okolinsku dozvolu i mislim da u narednih mjesec dana da će se taj problem riješiti, jer je Vlada FBiH promijenila pravilnik za takve objekte. 2010. godine je trebala da isključi krematorij, jer krematorij ne podliježe takvim mjerama, trebali su to uskladiti sa evropskom direktivom iz 2010. godine. Kad smo mi navaljivali, taj propis su izmijenili i donijeli novu uredbu i mislim da ćemo za nekoliko dana taj problem riješiti, da bismo imali dalju izgradnju objekta, ako ne krematorij, onda mrtvačnicu i ostale sadržaje”, rekao je.

U skandinavskim zemljama grobno mjesto od 7.000 do 10.000 eura

Sredstva su donekle obezbjeđena, ugovori potpisani, i kako predviđa, do kraja 2021. godine može se imati 70 posto završenog objekta.

Da potražanja za kremiranjem i nije mala, potvrđuje nam i Hodžić. Mjesečno, četiri građana se jave.

“Međutim, imamo građana koji dolaze u kontinuitetu svake sedmice, jer se puno njih iselilo za vrijeme ovih dešavanja koja su se desila, pa se njihovi posmrtni ostaci vraćaju, a ti posmrtni ostaci su većinom kremireni. Pored ovih redovnih kremacija, imali bi ih više da nisu troškovi prevoza i transporta veći prema ovim krematorijima gdje mi kremiramo, u Novom Sadu i Beogradu, pa u zadnje vrijeme koristimo i Osijek za kremaciju”, kazao je.

Da je krematorij u BiH, dodaje, veća bi i potražnja bila. Kremiranje je, inače, puno jeftinije od ukopa. Također, i za buduće održavanje groba i grobnog mjesta.

“Može biti 100 posto jeftinije. Jedno grobno mjesto gdje se smještaju urne, u njih može stat pet urni, a to je pet grobova. Pet grobova puta 8,5 KM za samo održavanje, a da ne govorim o nadgrobnih oznakama, spomenicima itd. što sve to utiče na troškove”, naveo je Hodžić.

Kada je riječ, o osobama koje smrt dožive u drugoj državi, postoji opcija da se tijelo preveze u BiH. Iz jedne takve firme koja se bavi prevozom umrlih, rečeno nam je, da njihove usluge koštaju otprilike euro po kilometru. Porodica plaća mrtvačnicu ako je duže od tri dana i sprovodnicu za BiH. To je otprilike 26 eura.

Koliko se ljudi uopšte odlučuju da tijelo osobe prevezu u državu iz koje potiču?

“Oni bi se svi odlučili da pokopaju tijelo u državi u kojoj se desila smrt. Međutim, to je dosta skupo i njima je isplativije da dovuku tijelo u BiH”, kazali su nam iz firme koja prevozi umrle.

Naveo nam je jedan primjer iz Njemačke:

“Sa sjevera Njemačke cijena prijevoza do BiH koša do 2.000 eura, a kad bi to radili Njemci, da dovezu do Sarajeva, to bi bilo 6.000 eura”. 

Dodajmo i ovo, samo grobno mjesto u Njemačkoj ili u skandinavskim zemljama je od 7.000 do 10.000 eura.

(N1)

Reklama